Kategorije
Croatia PUTOVANJA

Pozdrav Suncu u zadarskoj luci

Zadar je lučki grad, star oko 3000 godina, s burnom prošlošću te kulturnom i umjetničkom baštinom koja je obilježila njegovu arhitekturu. Prema popisu stanovništva iz 2015. godine ima 75 346 stanovnika.

Pronađena je prisutnost čovjeka na širem području Zadra u razdoblju neolotika (mlađe kameno doba), što potvrđuju arheološka istraživanja u mjestima Arbanasi i Puntamika. Ostaci keramike od pečene gline karakteristične za to doba govore o živoj vezi Zadra s Italijom i Grčkom. Pronađeni su nakit i keramika iz 9. st. prije Krista.

Arheološki su ostaci mnogobrojni. Tako o vremenu rimske vladavine svjedoče ostaci foruma, slavoluka, amfiteatar i groblje te sačuvani kanal  koji je dovodio vodu s Vranskog jezera.

Rimski forum u Zadru

Okružen morem, suncem i kamenom, često u prošlosti rušen pa dograđivan i pljačkan, Zadar je usprkos svemu bio i ostao središte Jadrana, sjecište važnih pomorskih i trgovačkih putova.

Kao da je njegova krilatica bila Dok ima mora, sunca i kamena, bit će i mene.

Meni najzanimljivija građevina koja vodi razmišljanja u prošlost predromanička je crkva sv. Donata. Prije 15. stoljeća zvala se crkva Svetog Trojstva. Građena u 9. stoljeću, oblikom je cilindrična i na prvi pogled izgleda kao golemi bunker za čuvanje žitarica. Sagradio ju je zadarski biskup sv. Donat. Najpoznatiji zadarski biskup i zaštitnik, koji je živio i djelovao u 8. i 9. stoljeću.


Crkva sv. Donata

Pokraj crkve rimski je forum u kojemu se odvijao društveni život. Osim što se u forumu odvijao život grada, u kojemu su se nalazili spomenici, palače, ostaci ruševina, forum je vrvio mještanima i dućanima s  robom. Danas su ovdje ostaci kamena. Pokraj foruma i crkve sv. Donata terasa je na kojoj se može popiti piće i obuhvatiti pogledom pročelje crkve i forum. Možete mislima odlutati u davnu prošlost te u mašti susreti trgovce kako trampe robu za robu i čavrljaju. Forum je sagradio rimski car August u 1. st. prije Krista.

Kod crkve sv. Donata i foruma nalazi se i katedrala sv. Stošije (Anastazije), građena u 12. i 13. stoljeću. Obišla sam i unutrašnjost crkve. Neobična je, kao da se u njoj sudarilo više umjetničkih pravaca te više umjetnika, svaki sa svojim vizijama.


Katedrala sv. Stošije (Anastazije)

Neobično, ali poštovanje prema vjeri i energija koja se osjeća u crkvi obuzmu čovjeka i tu se ne pitate postoji li Bog i kako izgleda, nego vjerujete. Pomolite se i vjerujete, jer je vjera jača od pitanja ima li Boga i njegova izgleda.

Iz gotičkog su razdoblja franjevački samostan i crkva sv. Mihovila, koja je sagrađena 1389. Ipak, najvrjednije ostvarenje iz gotičkog razdoblja škrinja je sv. Šimuna iz 1380. godine, koju je dala izraditi Elizabeta, žena hrvatsko-ugarskoga kralja Ludovika  I.

Zadar je kroz prošlost mijenjao svoje lice, mnogo je crkava preuređivano. Osvajači  su kroz prošlost krojili njegov izgled. Nakon 59. godine prije Krista Zadar postaje rimski municipij, a od 537. godine bio je glavni grad bizantske Dalmacije. Poslije grad preuzima Bizantsko Carstvo, Venecija, pa kratko Francuska, zatim opet Austrija pa Italija. Mnogobrojni su vladari svojatali ovaj grad, rušili ga i pregrađivali, no njegova je duša ipak sačuvana zahvaljujući njegovim svecima zaštitnicima; sv. Šimi, sv. Krševanu, sv. Stošiji i sv. Zoilu.

Zadar me vratio u prošlost, a ja volim povijest. Početak je veljače i temperatura je fantastičnih 15 ̊C. Čiste kamene ulice bljeskaju na suncu, a mnogobrojne povijesne i kulturne znamenitosti čekaju da budu istražene.

Crkva sv. Marije

Zaustavljam se kod ograđenoga trga odmah do tržnice, na kojemu se vrši iskapanje. Prolaznik kojega sam pitala zna li što se iskapa na ovoj lokaciji, tu je i crkva koja ima samo vanjske zidove, rekao mi je da se iskapaju ostaci grada i da je ta crkva koja ima samo vanjske zidove crkva sv. Šime. Međutim, kaže mi da je spomenuta crkva prenesena na drugu lokaciju. 

Danas crkva sv. Šimuna ima izražajnu bakrenu fasadu koja nije uobičajena za građevine ove vrste. Čula sam i priču od istog prolaznika. Naime, kad su Talijani bili u Zadru, htjeli su odnijeti kovčeg sv. Šimuna, no taj im naum nije uspio. Talijani su kovčeg donijeli na brod i htjeli otploviti za Italiju, ali brod se nije pomaknuo. Koliko god su pokušavali i pokušavali pomaknuti brod, on je ostao nepokretan. Nakon toga došli su svećenici na brod te molili da se brod otisne na more, ali opet se ništa nije dogodilo. Tako je škrinja sa sv. Šimom uz molitvu vraćena u crkvu.

Crkva sv. Šimuna

Narodni trg u Zadru ukrašava predromanička crkva sv. Lovre iz 11. stoljeća. Zadar ima poprilično vjerskih objekata tako da ih je nemoguće sve posjetiti. Ovaj grad nesumnjivo je živio vjeru, u davnoj prošlosti kao i danas.


Crkva sv. Lovre

U gradu je poznat Trg pet bunara. To je mjesto sa srednjovjekovnim bunarima i Kapetanovom kulom. Bunari su kao i inače osiguravali dovoljnu količinu vode. U ove bunare također se dovodila voda iz jezera Vrana.

Trg pet bunara

Ono što je uočljivo jest raznolikost umjetničkih građevina. Čini se da je svaki djelić grada sačuvao svoju prošlost koja je drugačija i koja svjedoči o različitim osvajačima i njihovim umjetničkim ukusima i kulturama. Od Ilira do grada kao kolonije rimskih građana, Rimskog Carstva pa Bizanta. Zatim Venecije i dalje. Nesumnjivo je da je različitim vladarima osvajačima ovaj grad bio vrlo zanimljiv zbog svojeg položaja kao trgovačko središte, ali i kao oaza koju obasjava sunce i u veljači.

Morske orgulje i valovi koji po njima sviraju. Zvuk u morskim orguljama zapravo nastaje pod utjecajem valova te plime i oseke. Originalno su djelo arhitekta Nikole Bašića koji je dobio svjetska priznanja za njih.

Stojim na obali i slušam zvuk orgulja, čini mi se kao da uistinu more pjeva i priča. Na trenutke se stiša pa nastavi svirku, a u daljini isprekidano grakću galebovi u letu i sunce, poznati gospodar neba, baca zrake na prolaznike, na rivu, na orgulje. Sve je u pokretu.